(izvorni članak)

Centar sportova na vodi - poticaj dugoželjenom partnerstvu grada i države 

PULA - Dok se cijela Hrvatska bavi temom uvođenja obavezne vojne obuke, na društvenim mrežama nedavno je osvanula prezentacija pod nazivom “Pulski centar sportova na vodi”. Odmah je privukla pažnju javnosti, jer je izložena ideja da Pula, inače poznata kao vojni grad, ovim projektom, upravo u bivšim vojnim zonama i to u pulskom zaljevu, na području Vallelunge, uredi zonu sportova na vodi.

Šetnica i hotel

U kontekstu naznaka da je država odlučila zadržati vlasništvo nad nekadašnjim vojnim zonama, poput Vallelunge, ali i činjenice da je neke druge već dala u koncesiju, poput Katarine i Monumenata, kako se u sve uklapa ideja Centra sportova na vodi?

Realizacija oglednog primjera pulskog centara sportova na vodi nudi model stavljanja u funkciju državne imovine, a time u konačnici i povećanje vrijednost te imovine kroz ulaganja u javne sadržaje pulskog akvatorija. Polazeći od velikog i hvalevrijednog odrađenog posla oko izrade projektne dokumentacije pulskog javnog bazena i izrađenih investicijskih projekcija te spremnosti gradske uprave na kreditno zaduženje grada otvorila se mogućnost lokalno-državnog partnerskog ulaganja u širi sportsko-rekreacijski projekt koji bi bio na dobrobit prije svega građanima grada Pule, potom lokalnoj upravi koja bi nužno zaduženje gradskog bazena pretvorila u razvojni projekt, a u konačnici i državi kao vlasniku zemljišta kojem se ovakvim zajedničkim projektom značajno uvećava vrijednost i otvara dodatna mogućnost na apliciranje infrastrukturnih projekata Europske unije.

Kako je do projekta uopće došlo?

Projekt, bolje je reći prezentacija ideje je diskretno nadograđivana posljednje dvije godine. Tada su još bili nejasni stavovi oko budućnosti statusa državne imovine. U samome startu na javni prostor gledao sam  isključivo kao na javni prostor i ništa više od toga. Područje Vallelunge, od kada je otvoreno za javnost, meni je omiljena gradska šetnica, a vojna skladišta koja se tamo nalaze od početka su me fascinirala svojom kamenom gradnjom. Tako je prvo nastala ideja "Gastro Mundus Histria" da se tim skladištima nađe neka funkcija kako bi mogla ostati svjedokom vremena važnim za grad Pulu.
U to vrijeme intenzivirale su se i polemike oko pulskog javnog bazena, a šećući se tom zonom teško je bilo oteti se zamisli o plivanju s pogledom na grad i Arenu. Nadogradnja je dalje išla u smislu proširivanja baze prikladnih sportova koji bi nadopunili projekt kao i pripadnog hotela za smještaj sportaša koji bi dugoročno osigurao budućnost centru.

Atletski tunel

Postoji i ideja izgradnje putničkog terminala na poluotoku Guc. Kako se to uklapa u cijelu priču?

To je zatečen i postojeći prijedlog projekta putničkog terminala koji je zamišljen u neposrednoj blizini centra koji je nametnuo potrebu i šireg promišljanja ovog sportskog centra. U tom je kontekstu predložen i mogući panoramski hotel visoke kategorije "Monte Grande" na samom ulazu u područje Vallelunge za kojeg zasigurno ne bi bilo teško naći privatnog investitora, a dobro bi se uklopio u postojeće zelenilo područja Vallelunge. Ideja da se zaokruži cjelokupni projekt centra sportova na vodi, kao razvojnog gradskog projekta, otvorilo je mogućnost integracije priobalne biciklističke prometnice koja bi povezivala sve sadržaje uže gradske luke i koja bi bila proširiva na cjelokupno područje pulskog akvatorija od Lukobrana do Štinjana uz moguće produljenje sve do Barbarige. Takva prometnica, zajedno s integracijom željeznice u prigradskom povezivanju centra Pule i s arhitektonski kvalitetnim rješenjem pješačkih mostova - koji bi ujedno bili i svojevrsne gradske palube izlazaka gradskih parkova prema moru - zasigurno bi omogućili gradu i državi na apliciranje značajnih sredstava europskih fondova namijenjenih razvoju infrastrukture.

Vratimo se samom centru sportova na vodi. Hotel za sportaše je za razumjeti, no zbog čega atletski tunel među sportovima na vodi?

Prvo stoga što ga začudo u Istri nemamo, a njegova izgradnja ne košta puno jer se oni u pravilu grade kao svojevrsni podrumi u sklopu većih sportskih objekata. Atletski tuneli izuzetno su važni za razvoj sportaša i djece općenito jer omogućavaju izuzetan rad na motoričkom učenju u periodima kada djeca nemaju drugih mogućnosti kretanja, a sportskim pedagozima su organizacijski od velike pomoći u radu.
Općenito grad Pula pruža premalo po pitanju bazičnih sportova koji su od izuzetne važnosti za zajednicu. Ne treba zaboraviti da je pored plivanja i atletike i veslanje jedan od izrazito bazičnih sportova koji na najbolji način omogućava sportašima shvaćanje elementarnog kinematičkog lanca, odnosno prijenosa snage od nogu do ruku u njegovom najelementarnijem obliku. Taj je lanac, naime, sastavni dio kretnji u svim sportovima. Stoga su i veslački ergometri jedna od najboljih kardio-sprava u fitness centrima. Ovakav centar omogućio bi i ugradnju veslačkog trenažnog bazena kakvog imaju svi renomirani veslački centri, a koji značajno pridonose metodici rada na tehnici veslanja. Bazični sportovi, pored važnosti za zajednicu, izrazito su pogodni i za znanstveno-istraživački rad u sportu te bi centru omogućili i dodatni renome, a time ujedno i renome gradu Puli i njegovoj užoj gradskoj jezgri.

Sportska ponuda

Zašto baš gradskoj jezgri?

Zato jer su gradskoj jezgri nužno potrebni sadržaji za njen opstanak. Sveprisutni trendovi otvaranja robnih centara, inače pogubnih za gradske jezgre, pogodili su svom silinom i grad Pulu. Protiv toga se teško boriti. Vrijedni napori kulturnih djelatnika u izložbeno-muzejskoj ponudi grada nisu dovoljni da bi grad živio 365 dana u godini i u opsegu koji je potreban gradu. Sportsko-rekreativnu ponudu grada treba promatrati prvenstveno u tom kontekstu. Nemojmo zaboraviti da je kretanje ono što danas ljudi traže prije svega ostalog. Važno je i zapitati se koliko su pulske prometnice prijateljski orijentirane prema biciklu kao poveznici gradskih sadržaja. Pogotovo kada se govori o razvoju sadržaja u pulskoj luci. Sportsko-rekreacijski karakter grada važan je za grad Pulu kao destinaciju jer Pula po svojoj lokacijskoj posebnosti nikada neće biti ni tranzitna, ni transportna a niti trajektna luka.
Promatrajući pritom i prošlost pulske luke kao vojne destinacije koja je danas u suprotnosti sa turističkim potencijalima grada, pulski veslači upravo proslavljaju 130 godina svog postojanja kao slijednici nautičkog kluba Pijetas Julia. U to je doba Pula bila glavna vojna baza Austro-Ugarske mornarice kada je iza svih društvenih aktivnosti stajala vojska. Bivša država potom je grad Pulu dugi niz godina koristila kao svoj glavni centar za mornaričku obuku tako da valja reći da ako se želi slijediti nekakvo naslijeđe pulske luke, vojska je u konačnici dobrodošla i to kao investitor u sportske sadržaje gradske i državne imovine jer sport općenito na društveno prihvatljiv način potiče razvoj budućih generacija baš kakav je potreban svakoj državi. No vrijeme je da grad Pula, uz svo poštovanje prema vlastitoj vojnoj prošlosti, jednom i za svagda kaže oružju zbogom.