(izvadci iz programa za lokalne izbore 2021. godine)
Grad Pula – izolacionizam ne smije biti rješenje
Ključeve razvoja grada Pule, još od doba Austro-Ugarske monarhije, držala je u rukama matična država dok je razvoj grada Pule zavisio od koristi koji je trenutna matična država imala od grada. Ono što grad Pulu određuje je njegova dominantna pozicija na sjevernom Jadranu kao i njegov razvedeni zaljev zavidne dubine. Najveći razvoj moderna Pula je doživjela u doba Austro-Ugarske monarhije i u doba Južnoslavenske Unije kada je svojim matičnim državama bila od velikog značenja.
Ono što je danas gradu Puli i njegovom zaljevu prijeko potrebno je odrediti koja su to minimalna ulaganja u javne sadržaje koje je potrebno učiniti da bi se Grad izvukao iz slijepe ulice u koju je doveden mega-projektima koji su obuhvaćeni Brijuni Rivjerom. Tek nakon tih javnih radova moći će se pokrenuti jedan noviji i drugačiji razvojni ciklus od ovog dosadašnjeg.
To je potrebno učiniti prvenstveno radi smanjenja rizika i jasnije procijene isplativosti budućih ulaganja, a ništa manje niti radi minimuma sigurnosnih potreba Republike Hrvatske. To bi trebalo omogućiti koncesioniranje i proširiti mogućnosti budućih projekata na području grada Pule uključivanjem u ponudu i onih manjih projekata s koncesijama u obimu do 30 godina koje bi trebale znatno proširiti broj i kvalitetu potencijalnih ulagača.
Muzil
Prvo što je u Gradu Puli potrebno je demistificirati stvarnu vrijednost poluotoka Muzila. Muzil je jedna, za turizam gotovo neupotrebljiva, divlja stijena i litica. Onaj njen sunčani dio najnepristupačnija je obala akvatorija južne Istre a njegova je sjeverna strana na direktnom udaru bure s pristupom dijelu zaljeva koji će u bilo kojoj kombinaciji razvoja Grada uvijek biti njegov najprometniji dio.
Forsiranje megalomanskoh projekata na Muzilu imalo je i još uvijek ima jednu jedinu svrhu, koja nije ekonomska, nego je u službi sprovođenja politike demilitarizacije Grada i odvraćanja pažnje javnosti od ostalih problema važnih za funkcioniranje Grada.
No da li je politika demilitarizacije mudra politika?
Trenutno je situacija u Hrvatskoj takva da je sva ratna mornarica i cijelokupna hrvatska brodogradnja koncentrirana u Splitu. A time naravno i s njima povezana radna mjesta kao jedna od rijetkih preostalih u Gradu Puli koja nisu bila u direktnoj vezi s turizmom.
Osamostaljenjem Republike Hrvatske po prvi puta u višestoljetnoj povijesti sukoba Talijana i Hrvata oko Jadrana, Italija i Hrvatska imaju partnerske i prijateljske odnose u gospodarenju i očuvanju Jadrana. Jedini sigurnosni problem koji Republika Hrvatska trenutno ima je Republika Srbija koja i dalje vlastiti narod drži u psihozi novih, kako oni to već nazivaju, "obrambenih" ratova.
No to sve skupa ne mijenja činjenicu da je Grad Pula i posebice Muzil kao štit pulskog zaljeva dominantna pozicija na sjevernom Jadranu i da će se slijedom toga uvijek prebrojavati krvna zrnca svakom potencijalnom investitoru, pa bila ta zrnca talijanska, srpska ili ruska. A to opet indirektno koči razvoj i ulaganja u sve ostale prostore pulskog akvatorija gdje se krvna zrnca ne bi trebala prebrojavati.
Upravo dakle iz razloga da ostatak Grada "prodiše", južna strana Muzila s lukobranom, Smokvicom i brijunskom Penedom moraju biti izuzeta iz turističkih planova i ostati pod ingerencijom Hrvatske mornarice. Zbog prijateljskih odnosa s Italijom to više ne mora biti područje pretrpano naoružanjem niti mora u svojoj cijelini biti zatvoreno za javnost no hrvatska bi mornarica mogla npr. izgraditi repliku školskog broda Jadran te ga postaviti na ulazu u pulsku luku, da priča priču o časti i slavi naših južnih susjeda no jednako tako da omogući kadetima HRM-a isplovljavanja i obuku na otvorenom i prostranom akvatoriju sjevernog Jadrana. Kao članica NATO-a ta bi isplovljavanja mogla činiti i u suradnji sa kadetima talijanske mornarice što bi za Grad Pulu bio više nego ugodan pogled na svoju nekadašnju povijest. Kako za puležane u domovini, tako i za one u iseljeništvu. Takav brod s takvom namjenom i porukom, u europi bez granica, Hrvatska ratna mornarica zasigurno ne bi morala graditi sama. Jednako kao niti urediti njegovo pristanište.
Poluotok bi dakle bio podijeljen u tri cijeline:
- Izraditi i izvesti projekt tzv. Bike trail centra oko tvrđave Muzil koji bi ujedino bio projektiran i kao vojni poligon za mornaričko-pješačku obuku. Izgradnju popratiti studijom isplativosti s naglaskom financijske samoodrživosti kvalitete parka.
- Izraditi projektnu dokumentaciju za stambenu gradsku zonu s pripadnom sportskom lučicom
- Užem centru oko tvrđave Maria Luise i lukobrana povratiti bi trebalo izvornu namjenu centra za obuku pitomaca i kadeta HRM i to kao ispostavu splitskog vojnog veleučilišta
Šest hitnih javnih radova
Javni sadržaji kao i usitnjavanje predimenzioniranih investicijskih projekata osnovni je manevarski prostor pokretanja razvoja grada Pule.
U nastavku slijede šest hitnih javnih radova nužnih za daljnji razvoj grada Pule
• Očuvanje industrijske zone Arsenala i Otoka prvenstveno kroz pokušaj oživljavanja brodogradnje.
• Prepuštanje dijela obale (od zgrade uprave Uljanika do ulaza na Otok) potrebama Grada i izlasku Foruma na more. Na novoj obali ispred Foruma postaviti dva pontonska mola za potrebe putničkog i ribarskog terminala.
• Izgraditi novi biciklističko-pješački most na Mandraču te očistiti i urediti postojeću priobalnu šetnicu na prva 2 od 3 postojeća dijela na Valleunge te uvesti javnu rasvijetu cijelom njezinom dužinom. Postojeće objekte neposredno nakon mosta ponuditi u koncesiju ili uz rušenje ili uz adaptaciju postojećih objekata.
• Projektirati sadnju drvoreda cijelom dužinom nove rive od carinskog gata do mandrača. Zaustaviti daljnje nasipavanje obale dok se jasno ne definira namijena površina koje zauzimaju 4 rubna neiskorištena kolosjeka od 7 postojećih. Poštivati princip kojim drvored odvaja prometnice za brzi promet (cesta, željeznica) od prometnica za spori promet (biciklisti, pješaci), kao i redosljed kojim se do mora smještaju spore prometnice, nakon kojih slijedi drvored pa potom prometnice za brzi promet.
• Izgraditi i obnoviti prometnicu od Rive do Monumenata i projektirati njezine odvojke koji će ubrzati dovođenje u funkciju 2 otpočeta nautička projekta na Katarini i Monumentima.
• Pokrenuti područje Muzila njegovom podijelom u tri funkcionalne jedinice. Prva, sjeverno od ceste od početka Muzila pa do uključno lučice Fižela odrediti kao novu gradsku zonu namijenjenu stanogradnji kao najbrže rastućem investicijskom ciklusu.
Pulski ipsilon
Nakon prvih šest hitnih i minimalnih zahvata potrebno je, nakon dugog niza godina(!), konačno jasno se odrediti o budućnosti željezničke pruge koja prolazi rivom i temeljito razmotriti njeno dovođenje u funkciju u dužini od industrijske zone Vodnjana do Molo Carbone, prvenstveno za potrebe povezivanja nekog budućeg centralnog gradskog parkirališta na sjevernoj periferiji grada za potrebe turista u ljetnim mjesecima.
Cilj iskorištenja postojeće pruge je i u spajanju Zračne luke na tu postojeću željezničku prugu. Potom slijede još i razmatranje korištenja željeznice za potrebe povezivanja putničkog terminala sa pulskom zračnom lukom i centralnom javnom garažom s novim željezničkim kolodvorom. Postojeću zgradu željezničkog kolodvora očuvati kao kulturno dobro grada.
Ciljevi pulskog ipsilona
- Povezivanje Zračne luke sa centrom grada
- Izgradnja Centralne javne garaže na ulazu u grad koja bi uključivala trgovačko-ugostiteljski prostor, parkirnu kuću i novi glavni željeznički kolodvor
- Izgradnja (neinvazivnog) "Fly & Sail" putničkog terminala za kružna putovanja uvjetovanog očuvanjem eko-sustava pulskog zaljeva
Uvesti 3 redovne linije sa slijedećim stanicama:
1. Mandrač – Arena – Forum
2. Zračna luka – Centralna garaža - Mandrač – Arena – Forum – Molo Carbone
3. Vodnjan - Galižana – Centralna garaža - Mandrač – Arena – Forum – Molo Carbone
Forum na moru
Zadržavanje postojećeg zida i postojećeg centralnog ulaza.
Postavljanje (neinvazivnog) pontona za prihvat putničkih brodova za kružna putovanja.*
Postavljanje (neinvazivnog) pontona za prihvat ribarskih brodica.*
* - vidi sliku iz uvoda
Integralna Riva
Postojeće popločenje prostora koji graniči s morem koji se proteže od Arene do Otoka presvući u podlogu pogodnu za bicikliranje i pješačenje. Za one neupućene, asfalt je puno mekanija, a time i zdravija podloga za pješačenje od tvrdih kamenih ploča.
Integracija područja Vallelunge s područjem nove Rive od Arene do Mandrača u jedan jedinstveni razvojni prostor.
Projektirati prometnovanje i zasaditi drvored(!) cijelom dužinom od Arene do Mandrača.
Izgraditi novi most na Mandraču, temeljito očistiti i urediti postojeću šetnicu na Vallelungi te uvesti javnu rasvijetu na istoj.
Robna kuća
Nekadašnja Robna Kuća Istra jedna je od najpodcijenjenijih vrijednosti u Gradu Puli koja je savršeno uklopljena u okolna zdanja i gradsku tržnicu, koja je pak srce gotovo svih društvenih zbivanja grada. Robna kuća otvorena je još davne 1978. godine.
U Zagrebu je 1988, dakle 10 godina kasnije otpočela gradnja Nacionalne i Sveučilišne biblioteke koja je otvorena 1995. Zgrada po stilu toliko slična pulskoj Robnoj Kući da bi se moglo čak tvrditi da je riječ o plagijatu. Ili blaže rečeno da je ova zagrebačka rađena po uzoru na pulsku.
A Grad Pula i pulsko sveučilište gotovo pa da bi se moglo reći da nema sveučilišnu knjižnicu.
Robna kuća u Puli privatno je vlasništvo. Važno je to reći i poštivati. No to ne znači da ne treba uložiti truda da se ta zgrada sačuva. Njeno rušenje ili prenamijena je svakako zahtijevan i skup poduhvat za vlasnika a na mjestu na kojemu se nalazi nije tom prostoru niti lako naći neku drugu namjenu.
Spašavanje Robne kuće radi adaptacije u sveučilišnu knjižnicu trebao bi biti jedan od najvrijednijih projekata koji bi Grad Pula u dogledno vrijeme trebao realizirati uz podršku Države.
Program unaprijeđenja parkiranja u gradu
Uvođenje već razrađenih i mnogim turistima već poznatim sistemom jednostavnih parkirnih diskova (Parkscheibe) za kratkotrajno parkiranje (Kurzzeitparkplatz)
Gravitacijski Pula ima svega dvije eventualne pozicije za ono što se malograđanski neupućeno naziva Park & Ride. To je Marsovo polje koje gravitira ka Tržnici i Giardinima te Mandrač koji gravitira Areni i Forumu.
To u gradovima poput Pule nigdje u svijetu ne funkcionira, no moguće je sustav odmah provjeriti u praksi uvođenjem dviju autobusnih linija:
1. Mandrač - Arena - Forum (park grada Graza)
2. Marsovo polje - Tržnica - Danteov trg
Radi edukacije građana i provjere sustava uvesti režim parkiranja Subotom:
U Gradu dozvoliti samo kratkotrajna parkiranja korištenjem gore opisanih parkirnih diskova a dvije pomenute P&R linije uz pripadno parkiranje ponuditi bez naplate.
Konferencijski Centar
U dijelu gdje, gledano od strane prilaza gradom, počinju nekadašnje vojne zone područja Vallelunge prvo što upada u oči ovog zelenilom izuzetno bogatog područja je njegov pogled na grad. Također tu je i plato na samom vrhu brežuljka izuzetno velike površine koji pruža velike mogućnosti gradnje bez narušavanja okolnjih vizura zbog visokih stabala koji ga okružuju.
Kvalitetna arhitektonska rješenja s spa-centrima na krovu gdje god da su izgrađena u svijetu vrlo brzo prerastaju u zaštitni znak lokacije na kojoj se nalaze. A lokacija na ulazu u Pulu s dominantnim pogledom na grad upravo je izmišljena za takav jedan projekt.
Dobro je znati da kada se radi o investicijama zlatno pravilo je da se uvijek prvo ulaže u projekte s najbržom i najvećom dobiti pa se potom ta dobit postepeno prelijeva u projekte manje dohodovne vrijednosti.
Ovo je zasigurno jedan od takvih projekata.
Više na: https://www.gradpula.eu/csv/projekti-u-okruzenju/hotel-monte-grande.html
Sport u gradu Puli
Glavni momčadski sportovi, nogomet, rukomet, košarka i odbojka moraju u Gradu Puli imati svoje "Hramove" (ne misli se pritom na veličinu nego na posebnost) za koje će se djeca i njihovi roditelji moći identitetski vezivati. Nogometni stadion Aldo Drosina i eventualni nogometni kamp na Marsovu polju dodatno moraju osigurati i veliki broj parkirnih mjesta. Jedan je to, uz centralnu gradsku garažu na sjeveru Grada, od dva parkirna centra od velike važnosti za budući razvoj Grada.
Sport je neupitno već dugo vremena veliki potencijal razvoja Istre i njenog najvećeg grada Pule. Još u 70-tim godinama, dok još nije bilo gastro i eno ponude, vrijednost sporta u Istri je prepoznata kao turistički proizvod. Tako je tada izgrađeno mnoštvo tenis terena koji i danas popunjavaju hotele u ožujku, travnju i svibnju a dijelom i rujnu da bi se taj trend proširenja turističke sezone proširio potom nogometom, atletikom i u posljednje vrijeme biciklizmom kao paradigmom moderne i alternativne mobilnosti aktivnog odmora.
U gradu Puli je već dugi niz godina prisutna prilično zastarijela podjela sporta na amaterski i profesionalni koja je apriori afirmativna prema prvima i negativna prema drugima što u vremenu općeg nedostatka sredstava prije svega izravno pogađa svakoga tko se ozbiljnije bavi sportom etikirajući ga ne baš popularnim izrazom profesionalca te ga, unatoč iznimno velikim odricanjima, čini građaninom drugog reda te time i značajno odvraća mlade od bavljenja sportom. Stoga ju je potrebno čim prije promijeniti u podjelu primjerenu današnjem dobu, onu na vrhunski i rekreativni sport jer jedino takva podijela sporta odgovara stvarnosti i jer je njome moguće povući paralelu sa svim djelatnostima u društvu u kojem je IZVRSNOST jedna od omiljenih tema u posljednje vrijeme. Bilo da je riječ o kulturi, znanosti ili pak inžinjerstvu.
Za upozoriti je i na nepriznavanje uloge sporta u razvoju grada koje se očituje u pristupu izgradnji sportskih objekata. U današnje doba računalnih igara sportski se objekti ne grade za djecu odnosno za sportaše već prvenstveno za djelatnike koje se vezuju uz sport kao što su sportski pedagozi, potom ugostitelji, majstori na održavanju i ostale slične djelatnosti. A oni su pak ti čija je zadaća privući djecu, odvući ih od neumjerena sjedenja za računalom te ih eventualno i zadržati u sportu. Djelatnici vezani uz sport te prilagodba sportskih objekata upravo i prvenstveno njihovim potrebama jedina su garancija opstojnosti takvih ulaganja.
Centar sportova na vodi
Inicirati 2016 predstavljen centar sportova na Vallelungi izgradnjom Veslačkog kluba sa veslačkim bazenom (Rowing Tank) i ostalim proširenjima za unaprijeđenjem veslačkog sporta koja na postojećoj lokaciji nisu moguća.
Ostaviti jasno definiran prostor za hangare za jedrilice i ronioce i za otvoreni 50-metarski bazen sa slatkom vodom za plivačka takmičenja. Također i za popratni Hostel za pripreme sportaša.
Više na: https://www.gradpula.eu/csv/mediji.html
